Dođi, zaboravi, nudim ti noći čarobne I buđenja u postelji punoj šećera Ispred mog prozora drvo divljeg kestena Puno plodova koje nitko ne treba

Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju.

Pravi se prijatelji u nevolji poznaju.

Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole pričati.

Anđeli nek' te čuvaju kada vrijeme oboli Da li čovjek sve, baš sve, na kraju preboli

Neispunjavanje želje je patnja. Mudro je ne željeti.

Lud je onaj koji se želi odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema.

Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da nas ni svojom smrću ne mogu obeshrabriti.

Zlobnik može promijeniti izgled, ali ćud nikada.

Sretan je tko zna voljeti.

Lijepe riječi ne koštaju mnogo. A ipak postižu mnogo.

Čovjek koji ne pravi greške obično ne radi ništa.

Umjerenost u svemu.

Poštuj tuđa mišljenja, želje i riječi. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na lično izražavanje.

Bojim se velikih riječi koje nas sve čine nesretim!

Osnovni problem sa svijetom je u tome što su budale previše samouvjerene, a pametni stalno u dilemi.

Svijet je najgori tumač istine.

Teško je voljeti, još teže ne voljeti, a najteže je naći voljenog koji te voli.

Niko nikome ne može natovariti toliko muke na vrat koliko čovjek sam sebi!

Ako šutiš - šuti iz ljubavi;rnako govoriš - govori iz ljubavi;rnako opominješ - opominji iz ljubavi;rnako opraštaš - opraštaj iz ljubavi.

Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna.

Bolje je poslovati s ljudima koji nešto žele nego s onima koji su postigli što su htjeli.

Kad nemaš ništa za reći, ne govori.

Četiri stvari koje se ne mogu vratiti: - Izgovorena riječ - Izbačena strijela - Protekli život - Propuštena prilika

Žena, sreća i vjetar kratko traju.

Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu.

Mašta je važnija od znanja.

Oni su se smijali meni što sam drugačiji, a ja sam se smijao njima što su svi isti.

Gdje su potrebne ruke, riječi su suvišne.

Zlonamjernog prijatelja treba se bojati više nego divlje zvijeri; zvijer će vam možda raniti tijelo, ali zao prijatelj će vam raniti duh.

Zlato moje, prehladio sam se, sreća da se nisam upiškio

U kamenu ništa ljudsko, u ljudima sve kameno